A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO?
“Sjajno promišljena i eksplozivno izvedena predstava.”
Ana Tasić, Politika, Srbija
“Predstava A gdje je revolucija, stoko? prokrvila je i razbudila publiku kao pola litra kave ako niste dovoljno spavali.” / Jelena Paligorić, Nedeljnik, Srbija
“Predstava prštave energije, socijalnog ogorčenja i umjetničkog bunta.”
Bojan Munjin, Novosti, Hrvatska
“Predstava odlično razumije revolucionarnost rugalica i okorjelost cenzure, prkoseći brojnim modelima pristojnog zatiranja političke pobune.”
Nataša Govedić, Novi list, Hrvatska
“U predstavi A gdje je revolucija, stoko? dominira neopisiva energija, strast i čisto ljudsko uvjerenje.”
Jelka Šutej Adamič, Delo, Slovenija
“Posrijedi je vrlo iskren tip političkog teatra, koji sam sebe ne uzima ozbiljno, no koji ozbiljno provocira ozbiljne teme.”
Tomislav Čadež, Jutarnji list, Hrvatska
O KAZALIŠNOJ PREDSTAVI A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO?
A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? je politična, dokumentarna i multimedijalna predstava koja postavlja neka od gorućih pitanja sveobuhvatne društvene promjene suvremenog svijeta. U njoj se dramski tekst ne govori nego pjeva. Petero izvođača na pozornici diže glas protiv nepravdi društva u kojem živimo dok njihovu živu izvedbu prati dinamična video snimka na velikom projekcijskom platnu. Predstava A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? postavlja pitanje može li pop glazba doprinijeti društvenim promjenama. Okosnicu predstave čini 17 glazbenih brojeva u kojima izvođači vrištećim glasovima progovaraju o bolnim točkama naše recentne povijesti i aktualnog političkog trenutka. Kombinacijom elektronske glazbe i frenetičnog plesa izvođači pjevaju o raspadu Jugoslavije i socijalizma, ratnim razaranjima, ekonomskoj tranziciji, krađi zajedničkih dobara, zarobljenicima novca, propaloj radničkoj klasi, ksenofobnim i homofobnim porukama mržnje toliko prisutnima u našoj svakodnevnici… U stvaranju glazbenog repertoara predstave kroz citate, parafraze i prepjeve korišten je kultni jugoslavenski rock’n’roll album “Paket aranžman” iz 1981. godine. Iako je taj album udario temelje jugoslavenskog novog vala, rock’n’roll bunt s početka 80-ih godina bio je samo još jedan komodificirani proizvod na tržištu. Izvođači predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? dokumentarno razotkrivaju pozadinu stvaranja ovog kazališnog djela. Video projekcija koja prati živu izvedbu zapravo je autocenzurirana snimka sasvim druge predstave. Predstave koja je obustavljena i zabranjena. Neke od legendi jugoslavenskog novog vala, smatrali su da se njome krše njihova autorska prava. A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? dokumentarno progovara o pravnim posljedicama stava da glazbu možemo dijeliti a da pritom nitko ništa ne gubi. Ona razgolićuje mehanizme cenzure i autocenzure uvjetovane nezasitnom željom za novcem. Izvođači i autori predstave suočavaju se i s vlastitom nedosljednosti, taštinom i licemjerjem. Vodeći izvedbu do ekstatičnog vrhunca, oni potiču na bunt ali i jasno pokazuju granice vlastite borbe. Došlo je vrijeme razmišljanja o potpuno drugačijem društvenom uređenju, o direktnoj akciji, o borbi kojoj borbene pjesme i angažirana glazba mogu biti tek pratnja ali ne i začetak. A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? podsjeća nas da pravednije društvo ne možemo stvoriti u kazalištu – iako ga tamo možemo i moramo zazivati.
TURNEJA PREDSTAVE A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO?
Predstava A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? estetski i politički zaokružila je 25 godina javnog djelovanja umjetničkog kolektiva MONTAЖ$TROJ. O značaju te važne obljetnice dovoljno govori činjenica da je predstava svoju premijeru doživjela na otvorenju kulturnog festivala Bitef u Beogradu 20. rujna 2014. godine u Domu omladine. Time je MONTAЖ$TROJ upisan u povijest kao prva hrvatska kazališna skupina koja je dobila čast svojom predstavom otvoriti ovaj važan festival, a redatelj Borut Šeparović je time svrstan u impresivan niz najvećih i najvažnijih europskih redatelja čije su predstave postavljane kao perjanice ovog festivala. Posljednjeg dana festivala, 30. rujna 2014. godine, internacionalni je festivalski žiri (Lilach Dekel-Avner, Ulla Kasius, Vitold Mrožek, Ana Tomović i Periša Perišić) MONTAЖ$TROJ-evoj predstavi u režiji Boruta Šeparovića dodijelio specijalnu nagradu za “Izuzetnu refleksiju o poziciji umjetnika u suvremenom društvu provedenu kroz ponovno promišljanje i inscenaciju njegovog već postojećeg, a kontroverznog materijala”.
Svečana hrvatska premijera predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? održana je u prepunoj dvorani Zagrebačkog kazališta mladih 15. siječnja 2015. godine, a zakazane reprizne izvedbe za 16. i 17. siječnja nisu bile dovoljne za sve zainteresirane koji su u dugačkim redovima čekali svoju priliku da nabave ulaznicu za nešto što se od kazališne predstave pretvorilo u kazališni događaj. Izvanredno dodana reprizna izvedba 20. siječnja 2015. godine nastavljena je nizom repriznih izvedbi u ožujku, travnju i svibnju, popraćenih ovacijama publike. Dana 7. veljače 2015. godine MONTAЖ$TROJ je s predstavom A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? gostovao u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, nastavljajući se na iznimno uspješna gostovanja projekata SRCE MOJE KUCA ZA NJU i “55+” koji su upravo u tom kazalištu izmamili ovacije publike. Nakon predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? organizirana je tribina pod nazivom “Od svjetonazorskih sukoba do klasne borbe” na kojoj su se govornici zajedno s publikom bavili pitanjem utjecaja javnih institucija na svijest o klasnoj borbi, odnosno ekonomskim nejednakostima u kojima živimo. Dana 27. svibnja 2015. godine predstavu A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? ugostilo je Slovensko mladinsko gledališče u Ljubljani na svom festivalu Prelet, nakon čega je 15. srpnja 2015. godine uslijedilo prvo MONTAЖ$TROJ-evo gostovanje u grad Split u okviru 61. izdanja Splitskog ljeta. Više od 16 godina nakon legendarnog gostovanja predstave FRAGILE u Zadru, A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? je 7. kolovoza 2015. godine gostovala na festivalu Zadar snova.
Nakon ljetne turneje po hrvatskim gradovima, MONTAЖ$TROJ je obilježio jesen gostovanjem na Off Europa festivalu u Njemačkoj. Predstava A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? izvedena je 23. rujna u Leipzigu te 25. rujna u Dresdenu. Posljednja izvedba predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? održana je 28. rujna 2015. godine u Skopju u okviru 40. izdanja međunarodnog kazališnog festivala MOT (Mlad otvoren teatar). Osamnaestom izvedbom u 2015. godini te dvadeset i prvom izvedbom ukupno, završena je turneja predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? u prepunoj dvorani Mladinskog kulturnog centra, gromoglasnim aplauzom publike koja je ustala na noge iste sekunde kada je predstava završila. Predstava A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? bila je nominirana za Nagradu publike u organizaciji Teatra.hr krajem 2015. godine, o njoj je napisano 20-ak kazališnih kritika i osvrta u čitavoj regiji, pa i šire, pogledalo ju je približno 4 tisuće ljudi, no ono što je najvažnije, svojom je estetskom snagom, političkom pozicijom i ljudskom iskrenošću utkanom u umjetničko stvaranje, dostojno obilježila veliku obljetnicu četvrt stoljeća MONTAЖ$TROJ-eva postojanja.
FOLLOW UP PROJEKTA A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO?
Nakon objave glazbenog videa SVASTIKA 10. travnja 2014. godine, kojeg je pogledalo preko 7,5 tisuće ljudi, te objave glazbenog videa KOMUNIZAM 29. studenoga 2014. godine, kojeg je pogledalo preko 23 tisuće ljudi, MONTAЖ$TROJ je 28. siječnja 2015. godine ususret gostovanju predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, nastavio širiti projekt u digitalnom mediju. Novi glazbeni video projekta pod nazivom BJESNILO predstavljen je kao novi fragment multimedijalnog projekta A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? Nastao je na citatima edukativnog dokumentarnog filma o bjesnoći snimljenog 1978. godine te pjesme “Psi” beogradske glazbene skupine U škripcu koja iz 1982. godine. U dokumentarnom filmu bjesnilo je opisano kao neizlječiva bolest koja ne poznaje državne granice. Ona je stalna opasnost za ljude i za životinje i na nju se ne može djelovati ni jednim do sada poznatim sredstvom. Tematizirajući naizgled iskorijenjene opasnosti ali i strahove od epidemiološke katastrofe, MONTAЖ$TROJ je glazbenim videom BJESNILO otvorio prostor za razmišljanje o različitim oblicima bjesnoće u suvremenom svijetu. Glazbeni video BJESNILO nastao je u režiji Boruta Šeparovića, glazbenu produkciju potpisuju Borut Šeparović i Konrad Mulvaj, izvode Buga Klara Blanuša, Andreja Dodig, Nataša Mihoci, Konrad Mulvaj, Ante Perković, snimanje i montažu potpisuje Dejan Oblak. Glazbeni video BJESNILO do sada je pogledalo preko 3 tisuće i 800 ljudi. Turneja predstave A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? bila je popraćena i s dva kraća promotivna videa, ZNAM i KARAM TE, od kojih je posljednji pregledan gotovo 10 tisuća puta.
Kao poseban eksperimentalni program širenja kazališnog stvaralaštva u druge medije i društvene djelatnosti pokrenuli smo kulturni program za populaciju mladih pod nazivom “Utjecaj glazbe na društvene promjene” u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom. Ovaj pilot program proveli smo kroz tematske tribine u srednjim školama u Zagrebu: 21. travnja u V. Gimnaziji, 24. travnja u Gimnaziji Lucijana Vranjanina, 27. travnja u XVI. Gimnaziji te 21. svibnja u Grafičkoj školi Zagreb. Krajnji cilj ovog programa u razvoju jest stvoriti okvir u kojem umjetnička djela koja produciramo postaju okidač za aktivnu raspravu i kritičko promišljanje društva u kojem živimo u kojima bi glavni akteri upravo bili mladi srednjoškolske dobi. Mladi debitanti su predstavili svoje viđenje zadane teme, nakon čega je uslijedila rasprava svih prisutnih srednjoškolaca uz moderaciju i doprinos članova umjetničkog kolektiva MONTAЖ$TROJ. Na mladima prilagođen način, u ove smo programe uklopili mnoga pitanja koja sa sobom nosi predstava A GDJE JE REVOLUCIJA, STOKO? – o komodifikaciji društvenog bunta kojeg su nosili određeni glazbeni pravci u recentnoj povijesti, o pitanju komodifikacije same glazbe, utjecaju glazbe na razvoj identiteta mladih, o kritičkom pristupu glazbi kao mediju otuđenja od društvene stvarnosti, o konfliktu i društvenom značaju različitih glazbenih pravaca kao što su rock’n’roll i turbo-folk… Interes mladih za ovakvu raspravu te njihova vrlo dinamična i raznolika argumentacija o navedenim pitanjima, jasan su pokazatelj da bi vrijedilo nastaviti razvijati ovaj program, ne samo kao alat razvoja publike, nego i kao određeni vid društvenog rada u kojem se nadograđuje obrazovanje te intelektualni i socijalni napredak mladih.
DNEVNIK DOGAĐAJA U FOLLOW UP FAZI
28.01.2015. Online premijera glazbenog videa BJESNILO.
21.04.2015. U suradnji s Hrvatskim debatnim društvom održana tribina “Utjecaj glazbe na društvene promjene” u zagrebačkoj V. gimnaziji
24.04.2015. U suradnji s Hrvatskim debatnim društvom održana tribina “Utjecaj glazbe na društvene promjene” u gimnaziji Lucijana Vranjanina.
27.04.2015. U suradnji s Hrvatskim debatnim društvom održana tribina “Utjecaj glazbe na društvene promjene” u zagrebačkoj XVI. Gimnaziji.
21.05.2015. U suradnji s Hrvatskim debatnim društvom održana tribina “Utjecaj glazbe na društvene promjene” u Grafičkoj školi Zagreb
POTROŠENI
“Govorili smo o Potrošenima kao najvećem nefikcijskom osvježenju 2014. godine, što on (i) zbog svojeg simpatičnog i rijetko viđenog konceptualnog prizvuka u jednom mainstream ostvarenju nesumnjivo i jest. Važnije od plastičnih specijalnih efekata jest činjenica kako je Borut Šeparović u svojem filmu napokon dao glas odbačenima i potrošenima, natuknicama u ispijenoj glasačkoj mašineriji. Našim roditeljima. Našim bakama i djedovima. Našim vezama s nepojmljivom prošlošću. Našim osiguranjem od kataklizmične budućnosti.”
Hrvoje Krstičević, Dokumentarni.net, Hrvatska
“Šeparović tijekom filma anketira svoje ‘starčeke’, propituje ih o najdubljoj intimi od rođenja djeteta do orgazma, da bi film prema kraju polako postajao politička analiza, ideološka vivisekcija generacije koja se formirala u socijalizmu, kojoj je kapitalizam došao prekasno da ga usvoje i shvate, a prerano da ih ne bude briga. Riječ je o potresnom filmu iz kojeg čovjek sazna enciklopedijski mnogo o našem društvu i obiteljima.”
Jurica Pavičić, Jutarnji list, Hrvatska
“Na festivalu koji je sinonim dugog igranog metra ti filmovi, s eventualnim izuzetkom Šeparovićevih ‘Potrošenih’, jednostavno su bili strano tijelo: ni publika ni kritika ni žiri nisu ih tretirali ravnopravno. ‘Potrošeni’ tako, iako po kvaliteti nisu zaostajali za najboljim igranim ostvarenjima, nisu dobili ni jednu nagradu.”
Damir Radić, Novosti, Hrvatska
O DOKUMENTARNOM FILMU POTROŠENI
Oni među nama koji su preživjeli preko 30 milijuna minuta progovorili su o bitnim trenutcima koji su otišli u nepovrat, o njihovoj prolaznosti, sretnim završetcima i našoj budućnosti – generacija 55+.
Dokumentarni film POTROŠENI je film o ljudima koji su se u svibnju 2012. godine odazvali na oglas: “Tražimo protagoniste starije od 55 godina za sudjelovanje u radionicama, kazališnoj predstavi i dokumentarnom filmu. U projektu 55+ dobit ćete točno onoliko sekundi koliko imate godina da javnosti ispričate najvažniju minutu svoga života. Neka se vaš glas konačno čuje! Odvažite se na izazov!”
POTROŠENI je dokumentarni film o najvažnijim minutama u životu. Film prati protagoniste od javnog poziva osobama starijima od 55 godina preko audicije do stvaranja kazališne predstave i dokumentarnog filma.
Oni su brutalno iskreno progovorili o životu i smrti, sreći i boli i svemu ostalom što život čini životom. Jesu li njihovi životi potrošeni s obzirom na to da su najbolje godine života ostale iza njih? Ili njihovu potrošnost uvjetuje činjenica da žive u društvu koje ih odbacuje i tretira kao teret i višak?
Dokumentarni film POTROŠENI zabilježio je proces u kojem su protagonisti filma postali i više od slučajno okupljenih pojedinaca – kao kolektiv suočili su se s desetljećima vlastite šutnje i preuzeli odgovornost za svijet kojeg mladima predaju u ruševinama.
Odrastajući i radeći u potpuno drugačijem društvenom uređenju protagonisti se propituju nisu li unutar 30 milijuna minuta koje su proživjeli propustili učiniti nešto za društvo i zajednicu. Imaju li oni snage i odlučnosti da dokažu da nisu potrošeni te da minute koje su im preostale ulože u izgradnju nekog boljeg i pravednijeg društva?
FESTIVALSKI ŽIVOT FILMA POTROŠENI
Nakon premijerne projekcije dokumentarnog filma POTROŠENI 24. veljače 2014. godine na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox, te osvojene nagrade za najbolji film 12. Liburnia Film Festivala, u 2015. godini distribucija filma polučila je zavidne rezultate, poglavito ako imamo u vidu da se radi o filmskom prvijencu redatelja Boruta Šeparovića, te prvom produkcijskom filmskom izazovu umjetničkog kolektiva MONTAЖ$TROJ.
Dana 26. ožujka 2015. godine dokumentarni film POTROŠENI prikazan je na Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Domu sindikata u Beogradu. Dodjeljivanjem nagrada za najbolje filmove 29. je ožujka zatvoreno 62. izdanje tog filmskog festivala. Film POTROŠENI nagrađen je kao najbolji dugometražni dokumentarni film u regionalnoj selekciji uz sljedeće obrazloženje žirija (Dubravka Lakić, Snežana Ivanović i Mladen Đorđević): “Za kompleksnost projekta 55+, beskompromisnu i izoštrenu društvenu angažiranost i uzbudljiva osobna svjedočanstva otpisanih ljudi.”
3. svibnja 2015. godine film POTROŠENI prikazan je na festivalu SEEfest u Los Angelesu, a posebna čast ukazana nam je odabirom filma u 62. izdanje Pula Film Festivala, i to u godini u kojoj je prvi puta dokumentarni film uvršten u glavni program festivala koji inače slovi kao sinonim za stvaralaštvo u žanru igranog filma. Dokumentarni film POTROŠENI je prema riječima Tanje Miličić, članice umjetničkog savjeta Festivala, izazvao “medijsku prašinu” velikim interesom novinara i filmskih kritičara za ovo jedinstveno filmsko dokumentarno ostvarenje. Dobar odjek filma najbolje dokazuje činjenica da je publika prema svojim ocjenama film odgledan u Pulskoj areni svrstala na treće mjesto ljestvice na kojoj su slabije od POTROŠENIH ocijenjeni najzvučniji naslovi hrvatske kinematografije u 2015. godini.
20. kolovoza 2015. godine film je prikazan na Opuzen film festivalu gdje je osvojio nagradu kao najbolji film u hrvatskoj selekciji. 28. kolovoza uslijedila je projekcija filma na Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu u Bosni i Hercegovini gdje je osvojio Nagradu publike. Mediteran film festival je najstariji festival dokumentarnog filma u regiji. Na ovogodišnjem izdanju festivala prikazano je 17 filmova u konkurenciji, a Borutu Šeparoviću i MONTAЖ$TROJ-u dodijeljeno je i posebno priznanje žirija uz obrazloženje da film POTROŠENI na “jednostavan i upečatljiv način govori priču o projektu 55+, o generaciji koja se ne predaje”.
Posebna projekcija dokumentarnog filma POTROŠENI održana je u sklopu 49. izdanja Bitef-a posvećenog preminulom Jovanu Ćirilovu, teatrologu, književniku, selektoru i jednom od osnivača Bitefa. S obzirom na to da je kazališna predstava 55+ 2013. godine osvojila Specijalnu nagradu žirija na Bitef-u, ova je projekcija u mnogo čemu zaokružila community art projekt u sklopu kojega je nastao i dokumentarni film POTROŠENI. Projekciju smo posvetili preminulim protagonistima projekta 55+: Marijanu Frkoviću, Lidiji Kleščić, Emilu Pernaru, Vojku Tomašiću te Jovanu Ćirilovu – preminulom osnivaču i umjetničkom voditelju Bitefa. Svi su nas oni podsjetili koliko su važne i krhke minute koje živimo.
DNEVNIK FESTIVALSKOG PRIKAZIVANJA FILMA POTROŠENI
26.03.2015. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, Dom sindikata, Beograd, Srbija
03.05.2015. SEEfest, Goethe Institut Los Angeles, Los Angeles, California
22.07.2015. Pula Film Festival, Pulska Arena, Pula, Hrvatska
25.07.2015. Pula Film Festival, Kino Valli, Pula, Hrvatska
20.08.2015. Opuzen film festival, Kino Salon, Opuzen, Hrvatska
28.08.2015. Mediteran Film Festival, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina
24.09.2015. Bitef na filmu, Kinoteka, Beograd, Srbija
KINO ŽIVOT FILMA POTROŠENI
Nakon kino premijere dokumentarnog filma “Potrošeni” u sklopu medijskog projekta “5 dana za 25 godina MONTAЖ$TROJ-a” od 18. do 21. prosinca 2014. godine u Dokukinu KIC, film je uvršten u program jedinstvene alternativne distribucijske platforme KineDok. Riječ je o pilot projektu pokrenutom od strane češkog Instituta dokumentarnog filma u kojem sudjeluju zemlje centralne i istočne Europe.
Fokusiran na alternativne kanale distribucije dokumentarnih filmova, KineDok služi povezivanju publike i autora kreativnih dokumentarnih filmova u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. U okviru programa POTROŠENI su kroz 57 projekcija bili prikazani u alternativnim i art kinima, na manjim neafirmiranim festivalima te na lokacijama čija primarna funkcija ne uključuje filmske projekcije.
DNEVNIK PRIKAZIVANJA FILMA POTROŠENI U KINEDOK MREŽI
13.05.2015. Europa 2000 Kozepiskola, Budimpešta, Mađarska
11.06.2015. Romer Haz, Győr, Mađarska
24.06.2015. Hostinec u Olinka, Přerov, Republika Češka
07.07.2015. Muzej grada, Vinkovci, Hrvatska
14.07.2015. Cinema Elvire Popesco, Bukurešt, Rumunjska
17.07.2015. Liburnia uplovljava, Filodrammatica i Art-kino „Croatia“, Rijeka, Hrvatska
18.07.2015. Liburnia uplovljava, Filodrammatica i Art-kino Croatia, Rijeka, Hrvatska
19.07.2015. Liburnia uplovljava, Filodrammatica i Art-kino Croatia, Rijeka, Hrvatska
21.07.2015. Silbensko kulturno ljeto, projekcija na otvorenom, Silba, Hrvatska
23.07.2015. Casa de Cultura a Municipiuli Lasi Mihai Ursachi, Iasi, Rumunjska
04.08.2015. Silbensko kulturno ljeto, projekcija na otvorenom, Silba, Hrvatska
05.08.2015. Bugocsiga Akusztik Garden, Sopron, Mađarska
05.08.2015. Škver Art Festival, projekcija na otvorenom, Mali Lošinj, Hrvatska
06.08.2015. Škver Art Festival, projekcija na otvorenom, Mali Lošinj, Hrvatska
06.08.2015. Mali umjetnički festivalčić, Moščenice, Hrvatska
07.08.2015. Škver Art Festival, projekcija na otvorenom, Mali Lošinj, Hrvatska
07.08.2015. Cinemateka Patria Basov, Brasov, Rumunjska
07.08.2015. Mali umjetnički festivalčić, Moščenice, Hrvatska
09.08.2015. Mali umjetnički festivalčić, Moščenice, Hrvatska
09.08.2015. Škver Art Festival, projekcija na otvorenom, Mali Lošinj, Hrvatska
10.08.2015. Silbensko kulturno ljeto, projekcija na otvorenom, Silba, Hrvatska,
17.08.2015. Klub OKO, Havlíčkův Brod, Republika Češka
20.08.2015. Ambasada, Temišvar, Mađarska
23.08.2015. Liburnia uplovljava, Ljetna pozornica, Opatija, Hrvatska
15.09.2015. J’ai Bistrot Bucuresti, Bukurešt, Rumunjska
16.09.2015. Aethernativ, Temišvar, Mađarska
17.09.2015. Muzeul de Arta Vizuala Galati, Galati, Rumunjska
17.09.2015. Moszkva Cafe, Oradea, Rumunjska
18.09.2015. Teba, Arad, Rumunjska
22.09.2015. Stanica Žilina Zariečile, Žilina, Slovačka
25.09.2015. Jokai Mor Varosi Konyvtar, Pápa, Mađarska
28.09.2015. Music Pub, Braila, Rumunjska
29.09.2015. J’ai Bistrot Targu Mures, Targu Mures, Rumunjska
01.10.2015. Muzeul Secuiesc al Ciucului, Miercurea Ciuc, Rumunjska
02.10.2015. City HUB Constanta – Biblioteca Colorata, Constanța, Rumunjska
06.10.2015. Journey – pub & more, Bukurešt, Rumunjska
08.10.2015. La Fabrika, Prag, Republika Češka
09.10.2015. Muvelodesi Haz Koveskal, Köveskál, Mađarska
13.10.2015. Divadio Ponec, Prag, Češka
16.10.2015. Tom klub Požega, Požega, Hrvatska
25.10.2015. TABAČKA Kulturfabrik, Košice, Slovačka
27.10.2015. Klašterni Kaple, Napajedla, Republika Češka
28.10.2015. VANIMA – Centar za mlade grada Varaždina, Varaždin, Hrvatska
02.11.2015. Klub 29, Pardubice, Republika Češka
03.11.2015. Arcuarela, Bukurešt, Rumunjska
08.11.2015. Soho Pub Foscani, Foscani, Rumunjska
09.11.2015. Zichy Mihaly Muvelodesi Kozpont, Tab, Mađarska
13.11.2015. Gradska knjižnica Krapina, Krapina, Hrvatska
19.11.2015. Spatiul Public European, Bukurešt, Rumunjska
19.11.2015. Klub kulture Križevci, Križevci, Hrvatska
25.11.2015. Papirna Plzeň, Plzeň, Republika Češka
30.11.2015. Prostor CeZam-centar za mlade Čakovec, Čakovec, Hrvatska
03.12.2015. Casa TIFF, Cluj-Napoca, Rumunjska
07.12.2015. Casa de Cultura Municipala Sfantu Gheorghe, Sfântu Gheorghe, Rumunjska
12.12.2015. Centar za mlade Grabrik, Karlovac, Hrvatska
14.12.2015. Miskolci, Zrinyi Ilona Gimnazium, Miškolc, Mađarska
15.12.2015. Kunhegyesi Nagy László Szakképző Iskola, Gimnázium és Kollégium, Kunhegyes, Mađarska
NEDOVRŠENO
“Ideja Montažstroja (…) čini se visokopotentom mogućnošću za razvoj društveno-političkog i umjetničkog projekta koji bi u budućnosti mogao iznaći jezik (…) kojim bi se iskomuniciralo i inače napregnantnije problemsko polje našeg društva: zašto su građani odustali od onoga što im po svom pravu pripada? (…) I u tom smislu, inovacija Montažstroja bi mogla postati paradigmatičnim postupkom novog urbanološko-istraživačkog i umjetničkog kontinuuma.”
Sonja Leboš, Pogledaj.to, Hrvatska
“Najnoviji rad Montažstroja moguće je čitati i kao posvetu nezavisnoj kulturi Zagreba, prekarijatu čiji je rad obezvrijeđen, a doprinos zanemaren, koji funkcionira s manjkom adekvatnih prostora, u uvjetima koji više podsjećaju na ruševinu koja još stoji samo zahvaljujući kvalitetnoj strukturi, unatoč nebrizi političkih garnitura i sve češćim nasrtajima kapitalistički poduzetnih ajkula. Naravno, to je i posveta Montažstroju samom i njegovih četvrt stoljeća konstrukcija, rekonstrukcija, dekonstrukcija i montaža.”
Igor Ružić, Kulturpunkt, Hrvatska
“Slučaj je htio da i Montažstroj priču oko Sveučilišne bolnice izvuče u predizborno vrijeme poput kostura iz ormara, samo za razliku od raznih političkih jurišnika prema polugama vlasti koji tog kostura za te prigode i prigodno ‘oblače u šarene krpice budućnosti’, ovaj umjetnički kolektiv upravo želi prikazati nakupljenu strukturnu trulež, menadžersku nesposobnost (bez obzira kojim sistemima i političkim opcijama one do sada pripadale) i nemoć dogovornog djelovanja na makro planu.”
Zoran Stajčić, Ravnododna, Hrvatska
O RAZVOJNOJ FAZI PROJEKTA “NEDOVRŠENO”
Od lipnja 2014. godine MONTAЖ$TROJ je započeo multidisciplinarno istraživanje slučaja nedovršene Sveučilišne bolnice u Zagrebu kao metafore i simbola rastakanja države blagostanja i javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Prva istraživačka faza zaokružena je u sklopu medijskog projekta “5 dana za 25 godina MONTAЖ$TROJ-a” u Kulturno informativnom centru KIC u kojem je arhitektica Dafne Berc kroz “lecture performance” predstavila početne rezultate našeg istraživačkog i umjetničkog interesa za ovaj slučaj.
Tijekom 2015. godine, s naglaskom na period od svibnja do prosinca iste godine, produbili smo naše istraživanje neizgrađene bolnice, te sasvim sigurno možemo utvrditi da smo okupili najveću arhivu materijala o bolnici u okviru nekog nezavisnog istraživanja. Što je još važnije, kontaktirali smo preko 30 svjedoka vremena izgradnje bolnice te tako postavili temelje za snimanje jedinstvenog dokumentarnog filma – koji će biti krajnji i trajni rezultat čitavog multimedijskog projekta NEDOVRŠENO.
Što se tiče samog javnog djelovanja, projekt smo nastavili javnim pozivom za sudjelovanje u edukativno-izvedbenoj radionici “Nedovršeni”. Poziv smo uputili svima koje zanimaju problemi zdravstvenog sustava, urbanizma i borbe za javna dobra, kako bi sudjelovali u “autopsiji” propalog projekta nikada izgrađene Sveučilišne bolnice.
Petodnevna radionica održala se od 15. do 19. lipnja u Pogonu Jedinstvo (Trnjanski nasip bb). Polaznicima smo pružili jedinstven uvid u višedimenzionalne metode obnove javnog znanja o projektu Sveučilišne bolnice, te eksperiment pokušaja rekonstrukcije projekta Sveučilišne bolnice kroz izvedbenu umjetnost. Posljednji dan radionice bio je posvećen obilasku same neizgrađene bolnice, nakon čega su uslijedili razgovori s 20-ak sudionika radionice o njihovom daljnjem angažmanu u našem istraživanju.
S devet mladih istraživača nastavili smo proces rada u kolovozu 2015. godine kroz kreiranje jedinstvenog performansa OBUSTAVA RADOVA, koji je javno izveden u listopadu, studenome i prosincu. Performans OBUSTAVA RADOVA je bio dvostruko upozorenje. Upozorenje na to da umjetnički kolektiv MONTAЖ$TROJ ne može nastaviti svoje djelovanje kao kulturni beskućnik, koji niti nakon četvrt stoljeća postojanja nema osnovne prostorne uvjete za rad. Time smo akciju utopijske rekonstrukcije projekta kontekstualno uokvirili našom dugogodišnjom borbom za osnovne prostorne uvjete za rad, kako bismo još jednom skrenuli pažnju javnosti na ovaj problem te izvršili određeni pritisak na nadležne institucije. No, performans OBUSTAVA RADOVA upozorava na još jedan prostor – na gradilište nikada dovršene Sveučilišne bolnice Zagreb u Blatu, koja je trebala postati vrhunski zdravstveno-medicinski centar, ali je izgrađena do pola i prepuštena propadanju. Kroz prostorno pitanje povezuju se javne potrebe u kulturi i javne potrebe u zdravstvu kao jedinstvena autopsija propasti ideja države blagostanja.
Publika ulazi u prazan prostor dvorane Pogona Jedinstvo, čiji su zidovi oblijepljeni novinskim člancima koji, kronološki poredani, pružaju uvid razdoblje razvoja i provedbe ideje o izgradnji Sveučilišne bolnice Zagreb. Od entuzijazma s početka 80-ih godina, arhiva na zidovima postepeno nudi priču o inflaciji i ekonomskoj krizi toga desetljeća, prateći obustavljanje radova na bolnici kroz ratne i tranzicijske 90-e, sve do novog milenija u kojem kostur bolnice služi jedino kao spomenik nekim prošlim vremenima i utopijama. Izvođački tim MONTAЖ$TROJ na podu velike bivše tvorničke hale gradi rekonstrukciju tlocrta bolnice, od grubih kontura te građevine do imenovanja odjela, dvorana i prostorija nikada dovršenog objekta. Ovaj trosatni “durational performance” na simboličan način obnavlja projekt Sveučilišne bolnice Zagreb, pružajući publici mogućnost da u trenucima zamora od praćenja ljudskoga rada čitanjem arhive na zidovima sudjeluje u obnovi javnoga znanja o ovom utopijskom projektu.
Osobama koje su nas došle podržati na performansu OBUSTAVA RADOVA, pružili smo ekskluzivnu mogućnost sudjelovanja u “site-specific” performansu NASTAVAK RADOVA – 14. i 15. studenoga 2015. godine proveli smo 20-ak građana kosturom nikada izgrađene Sveučilišne bolnice u Zagrebu dijeleći stečeno znanje o njezinim funkcionalnim, povijesnim, ekonomskim, političkim i društvenim značajkama.
Sve navedene umjetničke akcije predstavljaju tek začetak jednog velikog i ambicioznog projekta kojeg ćemo nastaviti provoditi u godinama koje slijede sve do premijerne projekcije dokumentarnog filma NEDOVRŠENO, uz kojega planiramo i objavu raznim multimedijskih sadržaja, izvedbe novih umjetničkih akcija i performansa, te posebice izdavanje zbornika znanstvenih radova o temi Sveučilišne bolnice u Zagrebu, ali i o cjelokupnom hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu.
