PROJEKT CRNA KNJIGA
“CRNA KNJIGA postavljena je kao svojevrsni urotnički triler, jer multipliciranjem ljudskih sudbina koje se nalaze u istoj zamci jednostavno stvari vode u tom smjeru kako je klopka bila pomno i dugo planirana i kako su zakazali sustavi zaštite građana koji nisu bili ni formirani, a kamo li testirani, kada su “rupe” bile ugrađivane u zakone.”
Zoran Stajčić: Montažstroj udario na bankarsko osinje gnijezdo, Ravno do dna
“CRNA KNJIGA zahtjevna je i nimalo laka predstava, a važna je po tome što prvi put u hrvatskom kazalištu otvara vrlo ozbiljan problem dužničkog ropstva u kojem se koprca većina građana Hrvatske. Također, progovara o dugu Hrvatske, a sve to čini na ozbiljan i analitičan način pokušavajući tako senzibilizirati javnost i pokrenuti gledatelje da se zapitaju o uzrocima nastanka takvog modernog tipa ropstva.”
Nina Ožegović: Jesu li banke moderni banksteri i koliko smo mi nevini, T-potral
“Glumački ansambl ZeKaeMa majstorski pokriva sve zahtjeve takvog jednog autorskog projekta u kojem pojedinac jeste kolektiv, i obrnuto. Naravno, uvijek se možemo zapitati koliko je takav dramski čin kazališno uvjerljiv i kazališnom jeziku prilagodljiv – to će se čak zapitati i jedan od glumaca u predstavi, izrijekom: “Tema kredita i dugova mi ne zvuči kazališno”. No, ne treba zaboraviti, Šeparoviću i Montažstroju, bitno je ono “etičko što prethodi estetici” – gledamo li “Crnu knjigu” iz tog rakursa, ne može joj se odreći živost, snaga i uvjerljivost.”
Mladen Bićanić: Kratka povijest bankarskog beščašća, Lupiga
Umjetnički kolektiv MONTAЖ$TROJ započeo je krajem 2014. godine istraživački proces projekta CRNA KNJIGA. Cilj projekta CRNA KNJIGA jest propitivanje problema dužničke krize kroz istoimenu dokumentarnu predstavu nastalu kao novi autorski projekt redatelja Boruta Šeparovića, a u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i MONTAЖ$TROJA. Pripremu i istraživanje za dokumentaristički segment predstave MONTAЖ$TROJ je proveo kroz preko 30 intervjua sa članovima Udruge Franak, s drugim korisnicima kredita – dužnicima, sa stručnjacima iz bankarskog sektora te sa zaduženim glumcima, članovima glumačkog ansambla Zagrebačkog kazališta mladih, koji su ujedno i protagonisti te izvođači predstave CRNA KNJIGA.
Dokumentarni materijal dobiven u intervjuima je, uz druge literarne izvore, utkan u izvedbeni tekst autora Boruta Šeparovića, koji zajedno s Natašom Mihoci potpisuje i dramaturgiju predstave. Istraživanje za umjetnički segment predstave odvijao se i kroz ekstenzivno proučavanje relevantne literature na temu duga i dužništva te glazbeno istraživanje žanrova koji u svom sadržaju i porukama vrednuju novac i materijalizam kao dominantne opsesije suvremenog društva. Upravo glazbeni songovi predstavi CRNA KNJIGA daju prepoznatljiv MONTAЖ$TROJEV estetski i sadržajni pečat, a potpisuje ih autorski tim u sastavu: Konrad Mulvaj, Ante Perković i Borut Šeparović. Kako bismo podijelili proces i rezultate istraživačkog procesa sa širom publikom u vidu interaktivnog dijaloga, organizirali smo javnu tribinu pod nazivom DUG POKREĆE SVIJET!. Tribina se održala u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih, 11. veljače 2016. godine, u dvorani Miška Polanca u ZKM-u. U samoj najavi tribine istaknuta je važnost ovakvih programa koji na kritički način pristupaju fenomenima i problemima u našoj društvenoj stvarnosti: “U trenutku kada je tek stvoren zakonski okvir za poboljšanje ekonomske situacije korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku, javni dug postaje dominantnom temom dnevnopolitičke retorike.” Izuzetno smo zadovoljni da smo na ovoj tribini uspjeli okupiti niz renomiranih stručnjaka: Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, Davor Huić – izvršni direktor udruge poreznih obveznika Lipa, Goran Jeras – upravitelj Zadruge za etično financiranje i Petra Rodik – docentica na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Oni su, uz moderatoricu tribine – novinarku Ivanu Dragičević, poveli zanimljivu i dinamičnu polemiku te otvorili prostor za raspravu o našim individualnim i kolektivnim dugovima, o posljedicama dužništva na sudbine građana i na perspektivu razvoja našega društva. Potreba umjetničkog kolektiva MONTAЖ$TROJ da se, prethodno predstavi, održi ovakva tematski aktualna javna tribina, pokazala se kao vrijedna akcija na koju se odazvalo preko 50 građana koji su aktivno sudjelovali u raspravi. Kako bismo tribinu omogućili trajno dostupnom, širem broju građana, montiranu snimku same rasprave objavili smo na našem Vimeo korisničkom računu na kojem je do ovog trenutka snimku tribine pogledalo preko 300 osoba.
Polazište dokumentarne predstave CRNA KNJIGA je događaj u kojem je početkom 21. stoljeća u Hrvatskoj jedna banka, u sklopu proslave stote obljetnice svoga poslovanja, otvorila vremenski trezor. Pozvala je građane da u trezor pohrane njima važne predmete, kako bi oni ostali sačuvani za buduće generacije. Vremenski trezor bit će ponovno otvoren za sto godina, sa svim predmetima koje su građani u njega pohranili. Također, početkom 21. stoljeća u Hrvatskoj Udruga Franak objavila je “Crnu knjigu” u kojoj su sabrana 99 svjedočanstva o posljedicama dužničke krize na svakodnevne živote dužnika. Članovi Udruge Franak odlučili su pohraniti “Crnu knjigu” u vremenski trezor te banke kako bi tim medijskim činom osujetili plan banke da povrati povjerenje građana, povjerenje izgubljeno uslijed prve velike ekonomske krize s početka 21. stoljeća.
Dužnici su uz “Crnu knjigu” pohranili i nepravomoćnu presudu sudskog procesa protiv poslovnih banaka u Hrvatskoj, kako bi time nastavili javni zagovor za konačno rješenje dužničkog problema te populacije. U tom trenutku i banke i dužnici potvrdili su jedno zajedničko uvjerenje – svijet će za stotinu godina izgledati isto kao i danas. Banke će i dalje biti tu, a jedna banka u Hrvatskoj slavit će dvije stotine godina svoga poslovanja te će tom prilikom otvoriti vremensku kapsulu prepunu nekih davnih uspomena kako bi dokazala da je vrijedna našeg povjerenja. Ne samo da je čuvala naš novac, nego i predmete koje vrednujemo na drugačiji način, kojima pripisujemo simboličku ili emotivnu vrijednost, nemjerljivu novcem. U tim događajima sažeta je bit dugova – dugovi vežu našu budućnost za sadašnjost, oni se stvaraju s uvjerenjem da će budućnost izgledati isto kao što izgleda naše danas, jer jedino ta istovjetnost može omogućiti urednu isplatu dugoročnih kredita. Čak i kada se nađemo u problemima na tom putu otplate dugova – neupitno je da se isti moraju vratiti ili namiriti nekim drugim vrijednostima kojima dužnik raspolaže, kako bismo u konačnici vratili ono što smo posudili od budućnosti. Predstavom CRNA KNJIGA MONTAЖ$TROJ je, zajedno s glumačkim ansamblom Zagrebačkog kazališta mladih, pokušavao propitati upravo te dogme da naša budućnost mora izgledati isto kao što izgleda naša sadašnjost. To propitivanje ne izvire iz pukih želja ili fantazija o utopijama, već proizlazi iz činjenice da budućnost ne može i neće izgledati isto kao sadašnjost. Poglavito zbog toga što odnose dominacije i eksploatacije s ljudskih odnosa preslikavamo na odnose naspram našeg zajedničkog doma – ove planete. Ekonomija koja funkcionira u korist manjine, a na štetu većine, ekonomija koja vezuje budućnost za sadašnjost onemogućavajući promjene – ekonomija dugova – u ovom kontekstu postaje opasnost za sve, pa čak i za njezine zagovornike.
Skupina zaduženih glumaca (Hrvojka Begović, Katarina Bistrović Darvaš, Danijel Ljuboja, Pjer Meničanin, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić), zaposlenici su javnog kazališta u glavnom gradu zadužene zemlje. U predstavi CRNA KNJIGA oni su zauzimaju brojne uloge te kroz dužnički, ali i kroz bankarski jezik progovaraju na sceni o tome tko doista što duguje kome, zašto i jesu li svi dugovi sveti i što se događa u susretu zaduženih glumaca i zaduženih gledatelja unutar kazališnog prostora koji postaje vremenski stroj? Predstava CRNA KNJIGA koristi kazališnu pozornicu kao prostor za zajedničku artikulaciju problematike dužničke krize koja je svakodnevno prisutna u našoj stvarnosti. Ona koristi tu dužničku krizu kao samo jedan od primjera dužničkih kriza koje su se dešavale ili se upravo odvijaju diljem svijeta. Onkraj svega u predstavi CRNA KNJIGA MONTAЖ$TROJpokušava ogoliti sustav u kojem živimo na njegove osnovne premise satkane oko ideja da je svaki pojedinac vlastiti poduzetnik, pa čak i u ostvarenju osnovnih životnih potreba, da je svaki neuspješan pojedinac sam kriv za vlastitu sudbinu, da smo svi u svojim dugovima sami, jednako kao što sanjamo ili umiremo sami… U izmjeni dokumentarno-analitičkog prikaza dužničke krize te glazbenih brojeva, publika u dva sata ove dinamične i vizualno upečatljive predstave svjedoči svim ideološkim i formalnopravnim konfliktima koji se odvijaju i u našoj stvarnosti po pitanju dugova. No MONTAЖ$TROJ se ne zaustavlja samo na analizi već nudi i rješenja uvodeći u predstavu starokazališnu funkciju deus ex machina koja pitanje dugova proširuje van okvira ekonomsko-financijskog diskursa. Predstava zbog toga naglašava da naši dugovi nisu samo brojčani, jer imamo dug i prema budućim generacijama kojima ostavljamo svijet kada nas više ne bude. MONTAЖ$TROJ u CRNU KNJIGU postavlja vrlo jasnu misao – da ako su neotplativi financijski dugovi, između ostaloga, ono što nas sprječava da budućnost zamislimo drugačijom od sadašnjosti, onda je važno zapamtiti da samima sebi dugujemo više od devastiranih ljudskih života i sudbina kakvi su opisani u CRNOJ KNJIZI.
PROJEKT LJUBAV I EKONOMIJA
“Trudnica koja svoj plod namjerno pobaci ili ubije u utrobi, kažnjava se zatvorom do pet godina. Iste odredbe primjenjuju se na onoga koji je uz pristanak trudnice na njoj upotrijebio abortivna ili ubojita sredstva.”
Paragraf 218 Kaznenog zakonika Njemačkoga carstva.
Umjetnički kolektiv MONTAЖ$TROJ je u 2016. godini proveo detaljno interdisciplinarno istraživanje na temu odnosa ljubavi i ekonomije. Najfrekventniju temu u povijesti umjetnosti – ljubav – postavili smo u fokus našega angažmana kako bismo razotkrili neraskidive veze poimanja ljubavi s ekonomskim aspektima društvenoga života. Onkraj intimističke i individualističke refleksivnosti te poniranja u duboke kutke ljubavne opijenosti i patnje, pokušali smo dokazati da je ljubav društveni konstrukt isprepleten mnogostrukim politikama. Fokusirali smo se na pitanja reprezentacije ljubavi u kazališnoj umjetnosti s obzirom na činjenicu da je auto-refleksivna kritika samoga medija u kojem djelujemo duboko je utkana u umjetnička djela MONTAЖ$TROJA. Zbog toga smo, kroz povijesnu i kontekstualnu analizu određenih primjera kazališnih djela, propitivali koliko je kazalište politično u prikazivanju ljubavnih priča. Primjerice, analizirali smo na koji su način premijerne izvedbe Verdijeve opere “La Traviata” iz 1853. godine vrijeđale malograđanski moral, na koji način su izvedbe kazališnog performansa “Paradise now!” Living Theatre-a dale doprinos previranjima iz ’68. godine, te na koji se način prepliću klasna pitanja i ljubavne priče na primjeru dramskog teksta “Ljudski glas” Jeanea Cocteaua (1930.). Analizirali smo i primjere iz povijesti performansa, iz filmske i likovne umjetnosti, iz književnosti, kao i relevantna publicistička djela o odabranoj temi.
U provedbi projekta čvrsto smo uporište početnih ideja pronašli u dramskom tekstu Friedricha Wolfa CIJANKALIJ §218 iz 1929. godine. Dramski tekst CIJANKALIJ §218 osvjetljava društvene kontradikcije između ljubavne priče i materijalnog aspekta svakodnevnoga života. CIJANKALIJ §218 na realističan i dokumentaran način prikazuje život u radničkoj četvrti u Njemačkoj, u jeku velike ekonomske krize, radničkih štrajkova i masovne nezaposlenosti. Dvadesetogodišnja djevojka Hete traži pomoć pri prekidu trudnoće, dok je na snazi paragraf 218 kaznenog zakona – zabrana pobačaja. Zbog toga, mlada radnica Hete svršava tragično od posljedica ilegalnog pobačaja. CIJANKALIJ §218 je od svog prvog pojavljivanja na kazališnim daskama bio istovremeni skandal i uspjeh izazivajući mnogobrojne političke diskusije, čime je zapamćen kao jedan od najkontroverznijih kazališnih komada 20-ih godina 20. stoljeća. U dinamičnom suodnosu ljubavi i ekonomije, umjetnički kolektiv MONTAЖ$TROJ detektirao je temu reproduktivnih prava kao društveno pitanje koje je jednako aktualno danas kao i 1929. godine kada je CIJANKALIJ §218 napisan i praizveden. Posljednjih godina svjedoci smo relativizacije i ugrožavanja ljudskog prava na slobodu izbora o rađanju djece u Europi. Namjesto provođenja edukativnih programa, zdravstvenog i spolnog odgoja i drugih holističkih pristupa koji mogu doprinijeti tome da do neželjenih trudnoća nikada niti ne dođe, zakonska zabrana pobačaja postaje velika prijetnja civilizacijskim tekovinama zaštite reproduktivnih ljudskih prava.
Wolfov dramski tekst CIJANKALIJ §218, unatoč svojoj popularnosti na svjetskoj razini, do sada nije bio niti preveden niti izvođen u Hrvatskoj. Posebno smo ponosni da je MONTAЖ$TROJEV projekt rezultirao prvim prijevodom drame na hrvatski jezik, uz veliku potporu Geothe instituta u Hrvatskoj. Prijevod teksta potpisuje Umjetnički kolektiv MONTAЖ$TROJ, uz nekoliko jezičnih savjetnika, a na njemu smo intenzivno radili od rujna do studenoga 2016. godine. Time MONTAЖ$TROJEV multimedijalni projekt CIJANKALIJ §218 predstavlja ujedno i hrvatsku praizvedbu Wolfove drame. Hrvatska se tako upisala u dugačak niz zemalja u svijetu u kojima je prepoznata društvena i umjetnička vrijednost ovoga komada, koji na jedinstven način progovara o prošlosti, ali i o našoj sadašnjosti. Aktualnost društvenog problema kojega drama tematizira nagnala nas je na duboko promišljanje idealne umjetničke forme realizacije projekta. Potaknuti činjenicom da društveni sukobi povezani s pravom na slobodno odlučivanje o rađanju djece ne jenjavaju već tisućama godina, željeli smo projekt ostvariti u formi koja će omogućiti trajnu dostupnost umjetničkog djela publici i javnosti.
S obzirom da takve odlike ne posjeduje živa izvedba, koja nestaje u trenutku svoga nestanka, bilo da se radi o performansu ili kazališnoj predstavi, razradili smo koncept multimedijalnog projekta koji se ostvaruje na službenoj web stranici projekta. Time je umjetnički sadržaj dostupan svima, bez naplate, prostorno i vremenski neograničeno, u javnom prostoru digitalnoga doba. Kultni komad CIJANKALIJ §218 Friedricha Wolfa oživjeli smo i ovjekovječili u formi zvučne rekonstrukcije, odnosno, audio drame koja je podijeljena na uvod i 8 epizoda. Upravo umjetnička forma zvučne rekonstrukcije može staviti naglasak na sam tekst i poruku koju on prenosi. Medij zvuka tek u imaginaciji slušatelja postaje potpun umjetnički doživljaj, te time, jednako kao i čitanje, zahtjeva posebnu pozornost i koncentraciju slušatelja. Ovim postupkom je MONTAЖ$TROJ želio doprinijeti i afirmaciji radiofonijske umjetnosti u Hrvatskoj, koja je prošlogodišnjim cenzorskim udarima na program Trećega programa Hrvatskoga radija nemjerljivo oštećena, oduzimanjem prava na slobodu govor i prava na rad brojnim radijskim autorima, među kojima je bio i član autorskog tima ovoga projekta – Ante Perković.
Medij u kojem je osnovno ekspresivno sredstvo ljudski glas upotrijebili smo kako bismo simbolički dali glas nečujnima, stigmatiziranima, osramoćenima i vrijeđanima u pokušaju ostvarivanja ljudskih prava – poput prava na slobodu govora i prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Pokuse i snimanja audio drame proveli smo u studenome 2016. godine u Goethe institutu – Hrvatska. U realizaciji projekta angažirali smo respektabilne hrvatske glumce: Daria Lorenci Flatz, Tihana Lazović, Adrian Pezdirc, Sven Jakir, Ante Perković, Dado Ćosić, Suzana Nikolić, Goran Grgić, Nina Violić, Vilim Matula, Bojan Navojec, Lukrecija Tudor, Urša Raukar. Ulogu naratora tumači novinarka Ivana Dragičević. Na kraju 2016. godine, MONTAЖ$TROJ se nalazi u fazi montaže i postprodukcije audio drame, te programiranja, dizajniranja i kreiranja sadržaja za multimedijsku platformu http://cijankalij.montazstroj.hr/.
OSTALE PRODUKCIJSKE AKTIVNOSTI
Kroz 2016. nastavili smo distribuciju filma POTROŠENI. Nagrađivani film POTROŠENI prikazivao se u alternativnoj distribucijskoj mreži KineDok te je samo u 2015. godini javno prikazan 80-ak puta. Nakon završene kino distribucije nastavljamo s nezavisnim projekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Prva od projekcija bila je u okviru tematskog ciklusa “Stari i mladi” u organizaciji varaždinskog kina Galerija 21. siječnja 2016., a druga u Kulturnom centru Travno u Zagrebu 10. svibnja 2016. godine.
U razdoblju od 01. travnja do kraja lipnja 2016. godine radili smo na razvoju dokumentarnog filma NEDOVRŠENO, analizirajući snimljeni materijal i arhivsku građu, te smo od 19. studenog do kraja 2016. godine radili na razvoju scenarija tj. adaptaciji scenarija na temelju istraživačkog napretka.
ZAKLJUČAK – REZULTATI
Stvaranje društveno-angažiranog i kritičkog umjetničkog djela CRNA KNJIGA u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih, koje izravno progovara o problemu kreditnog dužništva (pojedinačnog i kolektivnog), te njegovog utjecaja na sudbine građana i na perspektivu razvoja našega društva.
Stvaranje inovativnog radiofonijskog projekta CIJANKALIJ §218 koji obrađuje tematiku reproduktivnog prava i ljudskog prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, s ciljem doprinosa kvalitetnoj i argumentiranoj javnoj raspravi i dijalogu o toj temi.
Daljnja distribucija filma POTROŠENI u svrhu skretanja pažnje na inače zanemarenu populaciju starijih osoba, te u svrhu prezentacije projekta “55+” u kojem smo stvorili model aktiviranja te populacije i njezina uključivanja u javni prostor i kulturne sadržaje.
Promišljanje umjetničkog djelovanja kroz čvrst odnos s društvenom stvarnosti i gorućim problemima koje nas kao društvo okružuju i oblikuju, promišljanje umjetničkih projekata kao javnih potreba zajednice u kojoj nastaju, kroz pažljiv odabir tematike naših projekata (javni zdravstveni sustav, kreditno dužništvo, ekonomska uvjetovanost naše percepcije ljubavi i intimnog života, reproduktivna prava).
Poseban istraživački pristup umjetnosti u projektima NEDOVRŠENO, CRNA KNJIGA i CIJANKALIJ §218 pri čemu, osim samog stvaranja umjetničkog djela, provodimo i opsežna multidisciplinarna istraživanja u svrhu povećanja izvrsnosti u pristupanju razradi problema kojeg obrađuje umjetničko djelo te u svrhu dokumentarnog i što vjerodostojnijeg prikaza teme kojom se bavimo.
Njegovanje eksperimentalnog interdisciplinarnog pristupa kroz sinergijski odnos različitih umjetničkih disciplina – stvaranje umjetničkih okvira u kojima u komplementaran odnos postavljamo kazalište i glazbu (CRNA KNJIGA), arhitekturu i film (NEDOVRŠENO), dramsku umjetnost i digitalne medije (CIJANKALIJ §218).
Kao trajni cilj kojeg u svakom projektu pokušavamo ostvariti, osim društvenog angažmana, stvaranje je kvalitetnih umjetničkih djela koja svojom progresivnošću i inovativnošću odstupaju od ustaljenih obrazaca proizvodnje umjetničkih djela u našem podneblju.
