Kojoj generaciji pripadate? Bojite li se starosti? Osjećate li se mladi ili stari (i zašto)? Što za vas znači biti mlad (odnosno star)? Povezujete li mladost uz bezbrižnost? Jesu li mladi Slovenci nužno neopterećeni svakodnevnom odgovornošću? Ima li stvari za koje vas nije briga kad ste mladi? Znači li mladost nužno i naivnost? Jel mladima danas sve dano na pladnju? Imaš li nužno velike ideale kad imaš 18? – Vjera u ideale, bespoštedna borba, glavom kroz zid ako treba: kad bi ta predodžba o mladosti bila točna zar ne bi imali revoluciju svakih 30 godina?… Ma što svakih 30 godina imali bi revoluciju svakih 5 godina… Jeste li mladi zato što osjećate da sve možete i da je baš sve moguće? Jel “biti mlad” podrazumijeva neko otvoreno neslaganje s društvom i njegovim vrijednostima? Jeste li mladi zato što ste spremni uletiti u nešto bez obzira na posljedice? HOĆE LI GENERACIJE KOJE DOLAZE IĆI DO KRAJA? Što zapravo znači “ići do kraja”? Jel mladost doba života kad je pojedinac najjači a najmanje to može korisno upotrijebiti? – Jebeš državu koja nema nemira, tu nešto nije u redu: dakle, jesu li mladi ti koji se moraju buniti i biti inicijatori promjene? JEL OMLADINA POKRETAČKA SILA DRUŠTVENOG RAZVOJA? Jeli socijalistička mladost biti temeljna pokretačka sila u borbi za oslobođenje čovjeka i rada? Opravdava li mladost besvijest? Može li se i kako besvijest uopće opravdat? Nije li mladost kao simbol društvene promjene najobičniji mit? Može li omladina biti reakcionarna? JEL SLOVENSKA SREDNJOŠKOLSKA OMLADINA BEZ PERSPEKTIVE? Mislite li da su mladi (Slovenci) depolitizirani? Može li cinizam biti oblik bunta? Hoće li Centar za prevenciju ekstremizma ili neka institucija sličnog naziva rješiti probleme mladih? Kome pripadaju slovenska djeca – televiziji, školi ili svojim roditeljima? Slažete li se da se i danas kao i jučer upravo na terenu školskog sustava odlučuje sudbina kulture i društva? Danas, kada su disciplinarne strukture u institucijama prilično razbijene, dobivaju li učitelji ulogu moderatora i zabavljača namjesto neospornog autoriteta? Čiji je posao da se brine o omladini? Jel sustav digao ruke od djece? Povećava li nedostatak čvrstog disciplinskog sustava u školstvu učeničku i/ili studentsku samo-motivaciju? Kog vraga djeca uopće rade u školi? Koja je korist od školovanja? Vide li djeca (iz obespravljenih obitelji) smisao obrazovanja? Kada se stvara jaz među učenicima u obrazovanju? Jel se taj jaz ikada prevlada? Određuju li odgoj i obrazovanje koliko će pojedinac biti uspješan kad odraste? Nije li jedini uvjet za uspjeh i sreću u životu da budete marljivi i poslušni, da se držite dobrih običaja i reda u društvu i da ne činite ništa što bi iznevjerilo (davno zamišljeni) ritual društvenog poretka? Nije li u životu dovoljno upisati dobru školu i zauvijek se naći na putu s kojeg više nema skretanja, odnosno smjestiti se u određeni kontekst u kojem ćete ostati doživotno? Tko su vaši muški uzori? Ima li prihod vašeg oca veliku ulogu u određivanju koliko ćete vi zaraditi? Ako ste bistro dijete rođeno u radničkoj obitelji, koliki su vam izgledi da će vam biti bolje nego vašim roditeljima? – Može li ovo dijete vidjeti na kraju svog školovanja išta drugo do posla u supermarketu ili pozivnom centru? Jesu li privatne škole jedan od najočitijih načina na koji bogati mogu kupiti svojim potomcima zajamčeno mjesto na čelu društva? Jel danas važnije nego ikada imati dobre obrazovne kvalifikacije, čak i za skromno plaćeni posao? Nije li činjenica da ima sve više i više Slovenaca s višom razine kvalifikacije na relativno niskoj razini radnih mjesta, sa relativno niskom razinom zarade? Treba li obrazovanje voditi kao i svaki drugi bussiness? Jel znanje roba? Možemo li govoriti o besplatnom školstvu bez da govorimo o kapitalizmu (društvenom uređenju u kojem živimo)? Imate li dovoljno novaca da platite studij svojoj djeci? Zašto je veza između obrazovanja i klasne pripadnosti tako jaka? Imaju li djeca roditelja iz srednje klase “bolje gene” od djece roditelja iz radničke klase? Možemo li (školovanjem) napraviti djecu pametnijom nego što ih je Bog napravio? Kupuje li klasna pripadnost djeci bolje ocjene? Jesu li ocjene vaše djece u školi trebali biti onakve kavima su ih vaša djeca zaslužila? Mislite li da svi trebaju imati iste ocjene bez obzira na znanje? Koja je uopće korist od školovanja? Zašto su mladi depolitizirani? Ako vjerojatno nećete dobiti siguran, dobro plaćen posao, čak i nakon godina studiranja, zašto se uopće gnjaviti? Čemu težiti uopće? Jesu li vas roditelji od malih nogu učili potčinjavanju ili su vas učili uspravnom hodu? Rad, učenje, red, disciplina! Jesu li u ovom svijetu zanemarene vrijednosti kojima su vas učili vaši očevi? Jesu li vam vaši roditelji ikad rekli rečenicu “brini se ti radije za sebe”? Jesu li vas roditelji učili o odgovornosti samo za vlastito dupe ili za nešto veće od vas (društvo)? Jeste li u školi naučili da u životu prolazi samo dio nas, oni koji se prilagođavaju? Jel vas škola naučila da povijete vrat? Jel vas škola naučila da se pobrinte za svoje dupe? Jel škola mjesto na koje se dolazi da se stekne znanje? Možete li zamisliti da nikada ne napustite školu, nego da u školi sjedite do kraja života? Što je zapravo znanje? Jesu li znanje samo činjenice? Znate li kako naći slabe točke u računalnim mrežama, ili preoteti radio valove ili ispuniti ekrane bijelim šumom? Znate li način da se trajno unište računalne baze osobnih podataka? Znate li išta o tome kako namjestiti slomljene kosti i kako liječiti bolesti? Znate li išta o tome kako napraviti odašiljač za piratski radio? Kako ćemo se hraniti kada sve bude paralizirano? Što znate o tome kako postaviti ulične kuhinje? Znate li išta o tome kako organizirati kriznu (ratnu) agronomiju? Razumijete li, na primjer, biologiju planktona? Što zapravo znate o sastavu tla u vašem neposrednom okruženju? Jeste li ikad proučavali interakciju biljaka? Jel učenje dosadno? Jel jedino znanje koje možete ponijeti iz škole ono o tome kako se brinuti za sebe i maltretirati druge, psovati i rasturati? Ima li igdje jebenog znanja da se nađe u ovom jebenom velikom svijetu?
Uzimate li ideološke prijedloge ozbiljno? Slažete li se da “sve ovisi samo o tome s koje se strane gleda”? Plašite li se ljudi koji vjeruju u velike ideje? Jesu li nada i vjera iluzije za budale? Na koji način Slovenci mogu poboljšati svoje živote? – Kolektivnom akcijom ili samo-razvojem svakog pojedinca? Vjerujete li u gospodarstvo i njegovu svemoć? Vjerujete li u slobodno tržište? Što je za vas luksuz? Što za vas znači novac? Na što najradije trošite novac? Jel novac sam po sebi loš? Stvarate li vi novac ili novac stvara vas? Ima li nečeg lošeg u tome da i vi želite zaraditi novac? Možete li zamisliti život bez novca? Hoće li vam biti teže u životu ako nemate novaca nego ako ga imate? Jel novac nešto loše što izaziva pohelpu? Jel novac nagrada za nešto što napravite, a što je drugima potrebno? Igrate li igre na sreću? Živite li na dug/kredit? Imate li minus na računu u banci? Posjedujete li nekretninu? Jel moral osoban? Vjerujete li da ste važni kao pojedinac ili samo kao dio neke zajednice? Postoji li uopće nešto što danas možemo nazivati društvom ili postoje samo pojedinci, muškarci i žene i njihove obitelji? Mislite li da je pojam “društvo” u stvari samo (zgodan) izraz koji se odnosi na druge ljude? Mislite li da “društvo” ima neki vlastiti zagonetan život i da je važnije od pojedinca? Postoji li uopće nešto poput kolektivne svijesti? Smatrate li da jedino država zaista može brinuti o ljudima? Smatrate li da postoji nešto zbog čega treba riskirati? – Ili smatrate da je “država” odnosno “društvo” dužno da vam osigura siguran život? Postoje li razlike u polaznim pozicijama, nasljeđenim disproprocijama moći ili realnim slobodama? Imaju li utjecaj okolnosti u kojima ste rođeni, vaše susjedstvo, vaša škola i izbori koji rade vaši roditelji? Slažete li se da su socijalni problemi najčešće posljedica izbora koje pojedinci prave? Treba li činiti dobra djela? Jel pristup vrhu otvoren za svakoga tko je spreman naporno raditi, bez obzira na obiteljsko, etničko ili socijalno podrijetlo? – Tko nije uspio sam si je kriv. Jel to točno? Svatko sam samo za sebe. Vodite li računa o sebi? Jel jedini način da pomognete drugima taj da prvo vodite računa o sebi? Jel vaša dužnost da se žrtvujete za potrebe drugih? Jel smatrate da sve treba dijeliti podjednako, bez obzira tko što radi? Mislite li da se u Jugoslaviji živjelo bolje nego danas? Nakon sloma komunizma u Istočnoj Europi, jel uopće postojala alternativa kapitalističkom slobodnom tržištu? Jel propast socijalizma (konačna) pobjeda kapitalizma? Ne označava li pojam (ekonomske) tranzicije ustvari restauraciju kapitalizma? Jesu li (liberalni) Kapitalizam i njegov politički sustav parlamentarizam jedina prirodna i prihvatljiva rješenja? Jel gospodarstvo političko? Postoje li danas klase? S obzirom da je klasa komunistički koncept, a komunizam je mrtav, jel i klasna politika mrtva? Tko je zapravo radnička klasa u Sloveniji u 21. stoljeću? Nije li klasni osjećaj prijetnja jedinstvu slovenske nacije i slovenskog društva? Treba li društvo štititi od onih koji društvo zazivaju? Postoji li još uopće radnička klasa? Je li radnička klasa postala nevidljiva? Ima li radnička klasa svoj (politički) glas? Zašto su radnici nijemi? Tko bi trebao govoriti u njihovo ime? Kako bi trebala izgledati nova klasna politika u 21. stoljeću? Kome odgovara poricanje klasa? Postoji li bolji način od poricanja postojanja klasa i klasnog antagonizma da se skrene pozornost sa činjenice da velike svote novca slijavaju na bankovne račune bogatih, dok plaće prosječnog radnika stagniraju? Znate li gdje se trenutno vodi klasna borba? Znate li tko vodi klasnu borbu? Funkcionira li klasni sustav u Sloveniji kao “nevidljivi zatvor”? Tko danas vodi klasnu borbu? Mogu li i trebaju li klasne razlike biti prevladane? Postoji li vanjski (klasni) neprijatelj kojeg je lako identificirati? Po čemu suvremena radnička klasa sliči staroj? Kako nazivate one “koji rade za druge i nemaju vlast (autonomiju ili kontrolu) nad vlastitim radom”? Što zapravo danas znači pripadati radničkoj klasi, odnosno tko zapravo pripada radničkoj klasi danas? Ako ono što definira radničku klasu nisu zajednica, visina prihoda ili određeni način života, što onda definira? Ako je rudar bio ikona socijalizma i općenito industrijskog društva 20. stioljeća, tko je ikona radničke klase danas? Jel biste radije kopali u rudniku ili odgovarali na telefonske pozive u call centru? Jel danas iskorištavanje radnika u novim industrijama manje ili veće nego prije? Nije li činjenica da su poslovi su čišći i manje fizički naporni, ali često imaju niži drušveni status, nesigurni su, i slabo su plaćeni? Jel danas važnije koliko brzo tipkate ili koliki teret možete podići? Koliki je postotak radnika koji su članovi sindikata u javnom, a koliki je postotak u privatnom sektoru? Smatrate li da je trgovina nešto loše i da izaziva pohelpu? Mislite li da ćete postići bolji rezultat ako radite više ili pametnije? Vjerujete li u moć gospodarstva? Vjerujete li knjigama iz povijesti i zašto? Što mislite o radničkom samoupravljanju? Što mislite o sindikatima? Imate li povjerenja u sindikate? Nisu li prva prepreka društvenih pokreta sindikati (i slična mikro-birokracija) čiji je zadatak zapravo kontrola nezadovoljstva odnosno borbe? Što za vas znači sloboda? Jel ekonomska liberalizacija istoznačna sa ‘slobodom’ kao takvom? Nije li zato suprotstavljanje liberalizaciji čin neprijateljstva prema slobodi samoj? Jel otpor sužavanju socijalnih prava radnika neprijateljstvo prema demokraciji? Zar nije zadatak post-socijalističke demokratske pedagogije je da se ‘demokratski nezrelu’ većinu Slovenaca nauči da proces postepenog opoziva dotad neupitnih socijalnih prava počne prepoznavati kao proces vlastite demokratske emancipacije? Jesu li u apsolutno slobodnom društvu vaš život i vaše tijelo najvažnije privatno vlasništvo? Mogu li pojedinci raditi sve što požele ukoliko ne sprečavaju ostale da čine isto? Trebaju li svi živjeti po istim utvrđenim pravilima? Mijenjaju li se, po vama, stvari u Sloveniji sporo ili brzo, na bolje ili na gore? – Imate li vremena za čekanje da stvari budu bolje ili ne? Mislite li da se kroz institucije išta može promijeniti? Privlače li vas ljudi koji vjeruju u nešto? U što vi vjerujete? Jel bi radije imali auto ili univerzitetsku diplomu? Mislite li da socijalizam ima budućnost? Što je socijalizam za vas? Na primjer: jel bi radije živjeli na način evropske srednje klase ili bili socijalist? Vidite li razliku? Što znači “srednja klasa” za vas? Jel vam imponira kako živi srednja klasa na Zapadu? Jel isitina da nas Zapad finacijski kolonizira kreditima? Je li danas cilj svakog Slovenca da postane pripadnikom srednje klase? Nije li cilj svakog Slovenca da se uspne na društvenoj ljestivci? Nije li cilj svakog Slovenca da kupi što veći auto i što veću kuću? Nisu li Slovenci koji ne vjeruju u ovakav životni stil zapravo obične propalice? Možemo li svi postati srednjom klasom? Može li svaki Slovenac postati kapitalist? Ali – ako svi Slovenci postanu kapitalisti ili srednja klasa, tko će onda sjediti na blagajnama supermarketa, prazniti skladišta i odgovarati na telefonske pozive u call centru? Jeste li kao Slovenac definirani prije svega onime koliko (i što) posjedujete? Nisu li samo bogati danas pobjednici? Jesu li svi Slovenci braća? Može li svatko postati kapitalist? Jel isitina da bi pojedinac koji je spreman teško raditi trebao dobiti i najveće moguće nagrade i zadržati ih nakon oporezivanja? Jel isitina da su bogati Slovenci postali bogati zbog svog napornog rada i talenta? Jel nejednakost među ljudima dobra? Jel nejendakost potiče natjecanje? Jel natjecanje nešto dobro? Hoće li biti dovoljno da siromašni Slovenci pojedinačno promjene svoje ponašanje pa da se i njihovi uvjeti života promijene? Nije li istina da su peh ili nesreća u životu najćešće samo proizvod loših (odnosno pogrešnih) odluka? Nije li činjenica da je za srednju klasu niža klasa ona koja smrdi? Što za vas znači solidarnost? – Jel to nešto dobro ili loše? Želite li i prihvaćate li da vi živite bolje od nekog drugog? Slažete li se da govoriti danas o solidarnosti znači prije svega prihvatiti neminovnost borbe protiv njezina uništenja? Hoće li siromaštvo nestati ukoliko nepresano težimo bogaćenju ili je bolje uzimati od onih koji imaju i davati onima koji nemaju? Jel istina da je pronalaženje novih načina sticanja bogatstva uvijek unaprijeđivalo život ljudi? Jesu li poduzetnici ti koji odigrali ključnu ulogu u povećanju bogatstva svih? Jeste li sam svoj gazda? Hoće li društvo stati i raspasti se ako se rješimo svih čistača, sakupljača smeća, vozača autobusa, osoblja za naplatu u supermarketu i sekretarica? Ako se jednog jutra probudite i saznate da su svi visoko plaćeni rukovoditelji marketinga, konzultanati i drugi direktori nestali, hoće li društvo nastaviti funkcionirati? Šta mislite, kako sredina u kojoj živite utiče na vas? Smatrate li da kapitalističko okruženje vodi siromaštvu i očaju? Zašto smo mi ovdje i čija je to krivica? Zašto smo se zaglavili u ovom smeću ovdje? – Ne može to biti tek zla sreća, zar ne? Jel vam pojam “realni kapitalizam” znači nešto? Jel vam “neoliberalizam” nešto znači? Što vam to znači? Jel to nešto dobro ili loše? Kojoj društvenoj klasi pripadate? Jel uočavate da pripadate određenoj klasi i kojoj? Imate li klasni osjećaj? Trpite li da netko drugi živi bolje od vas? Jesmo li danas svi srednja klasa? Što ako imate bogatstvo i uspjeh jer vam ih je netko predao na tanjuru? Što ako su neki Slovenci siromašniji od vas, jer izgledi uopće nisu bili na njihovoj strani? – Možete li to prihvatiti a da to ne naruši vaše samopuzdanje?. Kad biste to prihvatili, onda bi morali prihvatiti činjenicu da vaša (slovenska) vlada ima dužnost učiniti nešto u vezi toga, naime, a možda bi čak i prihvatili da smanjite vlastite privilegije. Ali – ako ste, naprimjer, uvjereni da su oni manje sretni od vas zapravo šljam, lumpenproleteri, oni previše piju, puše, kradu i imaju manjak ambicija, slabo su obrazovani, smrdljivi su, debeli, netrpeljivi, rasistički nastrojeni i grubi po prirodi, lijeni, seksualno promiskuitetni, agresivni, glupi, ne mogu brinuti za same sebe, a kamoli za svoju djecu, ne rade ništa produktivno i puno koštaju porezne obveznike, jednostavno, oni ne ispunjavaju uzvišene standarde srednje klase po onome što nose, i kako jedu… Onda je jedino pravedno da trebaju ostati tamo gdje jesu, na dnu. Život nije fer. Nikada nam neće uspjeti da život bude fer. Psujete li? Zašto psujete? Jel psovka jezik nasilja? Jel vaša psovka izraz vaše bespomoćnosti? Jesu li salve psovki iracionalne i potpuno bersmislene ili…? Jeli riječ šupak lingvistički prihvatljivija od riječi pička? Koliko značenja ima riječ pička? Tko su pičke? – Tko su kurvini sinovi? – Tko su govna? Tko su šupci? Tko je kome jebao mater? Kome bi se majke najebali? Ima li ljudi kojima bi najradije pljunuli u lice? Kojeg političara najviše mrzite? Jel lako znati tko vam je prijatelj, a tko neprijatelj? Tko su vaši prijatelji? Poklanjate li svoje prijateljstvo samo onima koji ga zasluže i koji su ga dostojni? .Jeste li dobar prijatelj dobrim ljudima? Jesu li vaš prijatelji pičke koje mrze vaše neprijatelje? Jeli ovaj svijet ravnomjerno podijeljen na kretene i pičke? Jesu li kreteni malo bolji od pički? Imate li neprijatelje? Tko su vam neprijatelji? Jesu li vam svi izvan ove prostorije neprijatelji? Jesu li vam svi u publici neprijatelji? Jel istinska lojalnost moguća samo unutar male skupine ljudi? – ILI MI ILI ONI. Oni su svi kurvini sinovi na svijetu osim nas. Eto tko. Jebeni nastavnici, jebeni suci, jebene majke, jebeni očevi, jebeni kreteni na televiziji, jebeni doktori, jebeni članovi Parlamenta, jebeni prometni policajci i jebene pop-zvijezde i svi drugi i jebena radnička klasa. Nitko nije siguran. MOMCI SU PROTIV SVIH ZA KOJE ZNAJU DA SU PIZDE – SVE TREBA POKLAT PA DA NEMAJU POJMA ŠTO IH JE SNAŠLO!
Jel bi Slovenija trebala pripadati Slovencima? Jel bi svi građani Slovenije trebali imati jednaka politička prava? Jel vam je bitna vaša nacionalna pripadnost? ŠTO JE TO SLOVENSKI MALOGRAĐANSKI DEFENZIVNI ŠOVINIZAM? Jel jedini način da se osjećate kao Slovenac da psujete Čefure? Na čemu se temelji mržnja Slovenca prema imigrantima osim na njegovoj mržnji prema samome sebi kao strancu? Postoji li razlika ako Čefur ili Slovenac zapali školu? Smije li se dopusiti da Muslimani izgrade džamiju u Ljubljani? TKO JE IZGRADIO NOVU LJUBLJANU – BOSANCI ILI SLOVENCI? Do koje bi mjere tolerancija trebala trpjeti netoleranciju? Uočavate li jaz između “politike” i političkog? Nije li istina da jaz između “politike” i “političkog” ne može biti veći? Glasate li na izborima? Vjerujete li u političku reprezentaciju? Postoji li principjelna razlika imeđu ljevice i desnice ili su to samo dvije strane iste medalje? Nije li sve s lijeva na desno i s desna na lijevo isto ništavilo? – Za većinu Slovenaca nedostatak alternative kapitalizmu više nije ni problem. Vi znate da je loše i što je loše, ali više od toga, znate da ne možete učiniti u vezi s tim. Vjerujete li u demokarciju i ljudska prava? Je li demokracija bolest suvremenog druŠtva? Što mislite o direktnoj demokraciji? Slažete li se da su vam 90-te dale slobodu, tržište i zapadnu kulturu iako su neki ljudi zbog toga platili cijenu i jako patili? Bojite li se promjene u društvu koja bi poljuljala vašu poziciju u ime nekakvog apstraktnog “općeg dobra”? – Nije li u takvoj situaciji bolje zažmiriti na činjenicu da neki ljudi kopaju po smeću? Sastoji li se naš liberalizam (ili liberalizacija) u tome da vlast radi što joj padne napamet? Nije li svaki čin (slovenske) vlade zapravo samo još jedan način da ne izgube kontrolu nad populacijom kojoj bi trebali služiti? Ljudi kojima se divite sigurno nisu oni koji su uspjeh postigli lažima i prijevarama, zar ne? Jel ekologija novi moral kapitala i kapitalizma? Kako bi danas bez ekologije mogli opravdati postojanje dva različita režima prehrane, jedan “zdrave i organske” prehrane za bogate i njihovu djecu, a drugi toksični režim prehrane za puk? ZAŠTO NEKI PAPAJU ŠNICLU OD ŽIRAFE A DRUGI GULE PROJU I PASULJČINU? Vidite li razliku između onih koji jedu svježi kruh i onih koji jedu kruh od jučer?
Imaju li prosvjedi i prosvjednici ikakav utjecaj? Je li protest imanentan ljudskoj prirodi ili ne? Je li društvena promjena uvijek rezultat djelovanja posebnih ljudi? Vjerujete li da ste u stanju razmišljati ili čekate da vam se sve kaže? Mislite li da ste odgovorni za odluke koje do nosite u životu ili ste ih prinuđeni donositi zbog nečega što je izvan vaše kontrole? Izbjegavate li vidljivost? Jel treba preuzeti odgovornost ili se skrivati? Jel biti “nitko i ništa” u socijalnom smislu ponižavajuće stanje, ili je uvjet za maksimalnu slobodu djelovanja? Treba li svaka politička akcija odnosno pobuna jasno istaknutog lidera? Možete li uopće zamisliti kako i zašto bi pobuna ili ustanak u Sloveniji mogao započeti? Je li moguća sveobuhvatna društvena promjena u današnje vrijeme (u kojim uvjetima i zašto)? Postoje li i danas Zimski Dvorci poput onog u Sankt Petersburgu na koje treba jurišati ili su oni namijenjeni samo posjetima (japanskih) turista? Treba li vlast svrgnuti na lokalnoj razini ili se to prvo mora desiti u metropolama poput Londona i Pariza? Može li svjetska revolucija početi u Ljubljani? Tko i što vas ljuti? Zašto biste se vi bunili? Biste li izašli na ulicu da ostvarite svoja prava? Događa li se išta slučajno ili samo od sebe? Vjerujete li u građanski neposluh? Dajete li sve od sebe? Što se, po vama, mora dogoditi da veći broj Slovenaca izađe na ulice i izrazi svoje nezadovoljstvo? Mora li netko poginuti da bi nemiri dobili zamah? Jeste li hrabri? Žmirite li na nepravdu? Jeste li se spremni žrtvovati za ideale? Što ste sve spremni žrtvovati za bolje sutra? Vjerujete li u pravednije društvo? – Kako izgleda to društvo? Jesu li rješenja očita? – Koja su to rješenja? Je li pravda ostvariva unutar sustava ili je izvan sustava? Može li bijes biti odvojen od politike? – Nije li politika bez bijesa izgubljena u diskursu? – Ne iscrpljuje li se bijes bez politike u jaukanju? Jeli (revolucionarni) radnički pokret dobro shvatio i iskoristio krizu građanskog gospodarstva kako bi prikupio snagu? Podržavate li ili odbacujete nasilje (kao metodu borbe) i zašto? Treba li izbjegavati direktnu konfrontaciju? Trebaju li prave demonstracije biti “divlje”, ili ih treba unaprijed najaviti policiji? Postoji li nešto takvo kao “mirna pobuna” ili “revolucija bez nasilja”? Dođe li vam pomisao da pobijete sve oko sebe? Plašite li se vojske na ulicama? Da izbije pobuna, jel bi izabrali stranu anarhije ili straha od anarhije? Biste li podržali državni udar? – Koga mislite da bi u tom slučaju prvo trebalo strijeljati? Postoji li besmisleno nasilje? Nije li naizgled besmisleno nasilje zapravo odlučna negacija politike? Nije li samo nasilje bez ikakvih zahtjeva zapravo najjasnija poruka? O čemu se zapravo radi u (naizgled) iracionalnim provalama nasilja? Jel moguće artikulirati nezadovoljstvo bez nasilja? JEL ISTINA DA SVE ŠTO IMA OVAJ SVIJET DA VAM KAŽE JE UDARAC U LICE ? “Udarac i šok su uvjerljivo najbolje strategije”. “Napad je najbolja obrana”. Jel to točno? Što za vas znači samoobrana? Jel potrebno rasturiti, razvaliti i spaliti svaku bogatu pičku? Jel važno da startate u borbi prvi i krenete na slabe točke? Jel važno koliko su oni veliki a koliko si ti velik? Jel važno uzvratiti udarac? Znate li koje borbe treba voditi, a koje izbjegavati? Znate li išta o tome kako se boriti? Znate li ostati nevidljivi? Znate li rukovati oružjem? Znate li napraviti improvizirano oružje? Jel važnije biti dobro naoružan ili imati inicijativu? Jel upotreba oružja bila presudna u Oktobru 1917? Nije li nužno posjedovati oružje kako bi učinili nepotrebnim da ga koristite? Znači li autentični pacifizam potpuno odbacivanje oružja ili odbijanje da ga se koristi? Nije li pacifizam bez mogućnosti da se puca ustvari teorijska formulacija impotencije? Nije li pitanje pacifizma ozbiljno samo za one koji imaju mogućnost da otvore vatru? Sastoji li se (istinski) revolucionarna gesta upravo u besmislenom, “iracionalnom” i nefunkcionalnom nasilju, odnosno nasilju koje nije utemeljeno ni na kakvim ideološkim ili utilitarnim okvirima ili razlozima, nasilju čiji okretač ostaje zauvijek nevidljiv? Jel destrukcija dovoljna da promjena postane nepovratna? Kada pobuna postaje nepovratna? Jeste li protiv revolucije “na brzinu”? Smatrate li da revoluciju u prvom redu treba ostvariti u svijesti revolucionara i gradana? Je li teško razlikovati dobro od zla? – Ne zaboravimo, neke od najvećih zločina u povijesti su počinili vrlo inteligentni ljudi. Postoji li totalna revolucija? – KAKO PROMIJENITI ČOVJEKA?
Ima li umjetnost ikakvog političkog/društvenog učinka? Može li svijet (sustav) koji tako otvoreno proklamira svoj cinizam očekivati lojalnost od (svojih) proletera? Koji je bio zadatak pop glazbe od Elvisa Presleya nadalje? Nije li funkcija pop glazbe bila da izaziva običaje stare generacije? Mogu li pop pjesme promijeniti način na koji gledamo svijet? Jel još itko zamišlja pop glazbu kao oruđe revolucije? Jel itko očekuje od glazbe da promijeni svijet? Zašto bendovi iz radničke klase više ne dominiraju rock’nrollom? Nije li svrha punka bila da oživi glazbenu industriju prije njene definitivne propasti? Što je to politika dosade? Jel punk bio spektakl djece iz srednje klase koji su se odijevali u fantaziju proleterske agresije i lagali o svom podrijetlu? Jel punk bio proboj u slobodi govora? Jesu li punkom stekli glas oni koji ga nisu imali ni kulturno ni politički? Treba li država kontrolirati umjetnost i kulturu? Može li revolucija početi u kazalištu ili na koncertu? Treba li tržište kontrolirati umjetnost i kulturu? Može li se umjetnost i kulturu prepustiti tržištu? Smatrate li da umjetnici i znanstvenici trebaju zaraditi novac? Smatrate li da kreativni ljudi trebaju služiti društvu bez ikakve nagrade za ono što čine? Mislite li da je umjetnost odvojena od politike? Je li istinski revolucionarni čin figurativan ili apstraktan? Morate li prestati biti umjetnik da bi postali revolucionar? Osjećate li se sada radikaliziranim?
